3026 |
|
Prva brodska SF konvencija Marsonikon bliži se i sve manje vremena preostaje do subote, 2.6. Mi smo se u međuvremenu odlučili da popričamo s nekim od predavača tijekom konvencije, a na red je došao i glavni gost priredbe, voditelj kultne emisije Na rubu znanosti, autor i SF pisac Krešimir Mišak.
SVE O MARSONIKONU DOZNAJTE OVDJE
RATKO MARTINOVIĆ: Emisija Na rubu znanosti već godinama "žari i pali" televizijskim eterom. Odakle tolika inspiracija?
KREŠIMIR MIŠAK: Inspiracija? Pa ne znam, nema bolje inspiracije od rokova. A kako se rokovi ispunjavaju? Na razne načine. Ponekad teme i sugovornici dođu same do mene. Ponekad ne dođu pa ih moram sam smišljati. Tada prvo razmislim koga sve poznam, tko bi mogao biti nositelj neke teme. Ako to ne upali pogledam u dokument gdje bilježim sve potencijalne ideje koje mi ponekad prostruje. Potom, svi koji se bave bilo kojim vidim novinarstva znaju da neke teme same od sebe vode do nekih drugih. I tako to ide, pa se koprcamo iz tjedna u tjedan.
RATKO MARTINOVIĆ: Od "običnog" voditelja tijekom godina si postao odličan istraživač i autor. Što je tome uzrok?
KREŠIMIR MIŠAK: Tu smo već na polju značenja riječi. Naime, od samog početka emisije Na rubu znanosti bio sam i njen urednik, što znači da (nažalost) nisam bio samo voditelj, nego sam trebao i smisliti sav sadržaj, naći goste za priloge ili studio, skupit materijale i tome slično. tako da ti nema druge nego da na neki način postaneš "istraživač". U biti , nisam ništa izvorno istraživao nego se tek informirao o raznim temama, pa sam s vremenom stekao dobar pregled. Što se tiče riječi "autor"- sve je to na neki način autorstvo. Također, i prije postojanja emisije sam pisao stvari za bend ili znanstveno fantastične priče, pa sam bio "autor"
RATKO MARTINOVIĆ: Kao i za par ranijih intervjua, čisto da ponovimo gradivo, mnogi opet pitaju zašto nisi ugostio Danikena, Wilcocka, Swerdlowa, Maxwella, Jonesa... Jasno je da je budžet u pitanju. Pitanje je - kolike su granice pri vrhunskom profesionalnom poslu i može li manjak novca uvijek pokriti trud i improvizacija?
KREŠIMIR MIŠAK: Mogućih odgovora je više. Nisu se pojavili u blizini. Daleko žive, pa je skupo. Teško je stupiti u kontakt s njima. Bio sam prelijen da bih i pokušao. Možda mi poneko od njih i nije odgovarao, u mom pokušaju balansiranja na rubu znanosti. Pojam nemam. Novac nikad zapravo nije glavni problem. Recimo, u mjuzi, koliko sam samo vidio fenomenalnih niskobudžetnih spotova i loših visokobudžetnih. Neki drugi faktori se uvijek pokažu presudnima.
RATKO MARTINOVIĆ: Tko te najviše impresionirao od svih gostiju i zašto?
KREŠIMIR MIŠAK: Nemam pojma, impresionirao baš nije nitko, ali mnogi su mi ostavili pozitivne dojmove. Ne mogu nikoga izdvojiti, ali kogu odgovoriti na pitanje zašto su ostavili pozitivan dojma (oni koji su ga ostavili). To je uglavnom bila mješavina poznavanja materije, umijeća dobrog komuniciranja te materije, dobronamjernosti i skromnosti.
RATKO MARTINOVIĆ: Na Facebook stranici NRZ sam objavio da imam intervju s tobom i pri tome sam upitao sve vjerne gledatelje tvoje emisije da postave pitanja koja bih te mogao upitati, pa evo neka od najboljih. Ti naravno probaj odgovoriti :D
Što misliš o tezi da je RH negativni krvni faktor plod paleokontakata? (Hilda Raj)
KREŠIMIR MIŠAK: Ne znam za tu tezu, pa zato o njoj ništa ni ne mislim.
Kako dodatno "p(r)obuditi" ljude s NRZ temama? (Tin Pogračić)
KREŠIMIR MIŠAK: Tako što čovjek može hodati po svijetu i pričati ljudima koje sreće (ne kao Jehovin svjedok, ali u razgovorima), tako se u društvo ubacuju tzv. "memovi" (informacijski pandan širenju gena)
Kako napreduje film koji trenutno radiš? (Baka ZG)
KREŠIMIR MIŠAK: Krajem lipnja je gotov, konačno. To je sedmodijelna dokumentarno-igrana serija (svaki nastavak 50 minuta) pod naslovom Djeca sunca, u režiji Mislava Hudoletnjaka, koja će se emitirati sljedeće sezone. Riječ je o Suncu i svim mogućim vidovima njegove interakcije s ljudima i ljudskim društvom
RATKO MARTINOVIĆ: Marsonikon se održava u Slavonskom Brodu. Više puta si bio u ovom gradu. Po čemu ga pamtiš?
KREŠIMIR MIŠAK: Po ljepoti grada. Slavonski brod je pravi bonbon, ali (kako to biva) znam da njegovi stanovnici to uvijek ne primjećuju.
RATKO MARTINOVIĆ: Nekada si prilično uspješno pisao SF. Koje ti je omiljeno štivo znanstvene fantastike, a tko omiljeni pisac?
KREŠIMIR MIŠAK: Nekako su mi se uvijek najviše sviđale priče i romani koji su sadržavali putovanje kroz vrijeme.
RATKO MARTINOVIĆ: Što možemo očekivati u jesenskim epizodama Na rubu znanosti?
KREŠIMIR MIŠAK: Neke teme su već u radu. Bit će riječ o subliminalnim porukama, o drevnom rudarstvu Balkana, o drevnoj tehnologiji i njenoj vezi s konceptima Nikole Tesle, o ekohistoriji, razgovor s iscjeliteljem
Kenom Pageom itd.
RATKO MARTINOVIĆ: Koju knjigu posebno preporučuješ posjetiteljima Marsonikona, kao i svojim gledateljima?
KREŠIMIR MIŠAK: U zadnje vrijeme posebno bih preporučio knjigu "U potrazi za izvornim poljem" Davida Wilcocka.
RATKO MARTINOVIĆ: Za kraj - neka poruka SF fanovima u Hrvatskoj?
KREŠIMIR MIŠAK: Možda da više čitaju SF, a manje gledaju sf-filmove ili igraju role playing? Čini mi se da su se mnogi više zakvačili na ambalažu nego na sadržaj.
RATKO MARTINOVIĆ: Hvala na intervjuu i vidimo se u Slavonskom Brodu, 2.6.
