7756 |
|
Analizirajući dobre i loše strane suncokretovog ulja, došlo se do saznanja da je ovo ulje, te većina drugih biljnih ulja (osim maslinovog), prebogato omega-6 masnim kiselinama. Te kiseline nazivaju se 'lošima', a evo i zašto.
Dakako, omega-6 sama po sebi ne mora naškoditi. Suncokretovo ulje koristi se i u kozmetičkoj industriji, prije svega jer je bogato vitaminom E. Osim toga, omega-6 bitna je za rad mozga, zdravu kožu, kosti, regulaciju metabolizma te reproduktivne organe. A budući da je riječ o nezasićenoj masnoj kiselini, ona snižava kolesterol i rizik od srčanih bolesti, navodi portal livestrong.com.
Glavni problem
Tipična prehrana u razvijenim zemljama svijeta uključuje previše omega-6 masnih kiselina u usporedbi s unosom omega-3 masnih kiselina. Idealan omjer trebao bi iznositi od 2:1 do 4:1, dok, primjerice, tipična američka prehrana sadrži i do 25 puta više omega-6 masnih kiselina od omege-3, poručuju znanstvenici Medicinskog centra Sveučilišta Maryland. Prevelik unos omega-6 masnih kiselina (uglavnom putem konzumacije biljnih ulja) povezuje se s nizom bolesti te epidemijom pretilosti.
Iako je suncokretovo ulje bolje od zasićenih masti, uključivanje omege-3 u prehranu je nužno želite li uravnoteženu prehranu. Jedite stoga mljevene sjemenke lana, maslinovo ulje te masnu ribu jer sadrže veće količine omega-3 masnih kiselina.
Depresija i upalni procesi
Dakle, iako omega-6 masne kiseline spadaju u nezasićene masne kiseline, uzimaju li se u prevelikom omjeru mogu izazvati neželjene nuspojave.
Ako je omjer unesenih omega-6 i omega-3 masnih kiselina uravnotežen, opasne nuspojave se ne javljaju jer one uravnotežuju jedna drugu, pokazala su istraživanja. Međutim, ako je unos omege-6 veći od unosa omege-3, ovo može potaknuti razvoj depresije i upalnih procesa. Kronični upalni procesi prisutni u tijelu mogu dovesti do srčanih bolesti i tumora. Ova veza između prevelikog unosa omega-6 masnih kiselina i depresije, te upalnih procesa uočena je u studiji na ljudima objavljenoj u stručnom časopisu Psychosomatic Medicine još 2007. godine.
Rak prostate i debelog crijeva
Omega-6, iz suncokretovog ili kukuruznog ulja, često se naziva 'lošom' omega masnom kiselinom i povezuje s napredovanjem raka prostate i debelog crijeva, tvrdi dr. Yong Q. Chen sa Sveučilišta Wake Forest. Studije na miševima pokazale su da rak prostate naglo napreduje ako se miševima daje omega-6. Kod miševa kojima je dana omega-3 tumor se razvijao daleko sporije.
Povećava se krvarenje
Zbog vitamina E povećava se rizik od krvarenja, odnosno slabijeg zacjeljivanja rana. Ukoliko već uzimate sredstva za razrjeđivanje krvi radi smanjivanja rizika od krvnih ugrušaka, upotreba suncokretovog ulja dodatno će razrijediti krv. Pokazatelji pretjeranog krvarenja mogu biti i krvarenje desni ili krv u urinu. Ukoliko uočite ove simptome, odmah obavijestite liječnika.
Preneseno sa: http://magazin.net.hr/zdravlje/nutricionizam/page/2011/10/31/0120006.html?pos=n1
ISPRAVAK NE-ISTINITOSTI O SUNCOKRETOVOM ULJU (I DRUGIM ULJIMA) >> AUTOR: MILIVOJ TOMAŠIĆ (
This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
) a.k.a. VETERAN
Osnovno, masti igraju skoro pa glavnu ulogu u pravilnom funkcioniranju našeg imunološkog sustava. Najgore što potrošač može učiniti u situaciji kada se o mastima ne piše u pozitivnom svjetlu je da počne izbjegavati masnoće u hrani. Masti su esencijalni dio prehrane, a njihove funkcije u organizmu su dobro poznate, izvor energije, sastavna komponenta svih tkiva, apsorpcija vitamina topljivih u mastima, održavanje moždanih funkcija i dr. Mozak je pretežno izgrađen od masti, 60% moždanog tkiva se sastoji od lipida, od čega 20% ukupnih masnih kiselina mozga čine omega-3 masne kiseline i bjelančevina, a izvor hrane za moždane stanice su ugljikohidrati i kisik. Mozak nema nikakvih rezervi i ovisi isključivo o hrani koja dolazi putem krvnih žila. Ako opskrba hranom prestane čak i na kratko vrijeme javlja se osjećaj gladi koji može izazvati promjene ponašanja: pad koncentracije, razdražljivost, pospanost, usporenost.
U suvremeno doba kada kvazi-životni-stil u prehrani postaje sve što sadrži 0% ili 0,1% masti, treba podsjetiti da su ulja i masti (lipidi), pa čak i kolesterol, neophodan dio prehrane, te da zdravlju smeta ne samo povišen unos masti, već i premalen unos masti (prisutnog straha od debljanja, primjene raznih dijeta za mršavljenje i kod poremećaja hranjenja, vegan-vegetarijan). Odreći se masnoća je ne samo nemoguće nego i štetno, a važno je znati da nedostatak masnoća može ozbiljno ugroziti, pa i trajno oštetiti organizam.
Ne postoji ad-hock „pravilo“ je li neka omega "bolja" ili "lošija", sve omega masne kiseline potrebne su stanici, bitan je samo njihov balans u prehrani. Važno je jesti što više tzv. „zdravih“, a što manje „štetnih“ masnoća. U modernoj prehrani javlja se višak omega-6 kiselina u odnosu na omega-3 kiseline.
Kolesterol unesen prehranom uvijek povećava koncentraciju kolesterola u serumu, dok skvalen, ključni enzim u procesu biosinteze kolesterola, maslinovo bogato njime, dovodi do sniženja razine kolesterola.
Navod „Prevelik unos omega-6 masnih kiselina (uglavnom putem konzumacije biljnih ulja) povezuje se s nizom bolesti te epidemijom pretilosti.“ je tendenciozno iskrivljena točnost, jer svi izbjegavaju navesti glavnu istinu o glavnom uzroku, sve-prisutnom pojačivaču okusa glutaminatu ! Vrsta masnoća koje konzumiramo daleko je važniji čimbenik od količine kalorija koje iz masnoća dobivamo.
Dakle, što su omega-3, omega-6, omega-9 ??
Osnovno, naš se organizam sastoji od preko 90% vode, a to je činjenica koju naučimo još tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. No, voda u organizmu nalazi se u vrlo uređenom sustavu velikog broja živih stanica. Same stanice postoje kao zasebne cjeline zahvaljujući membrani, tankoj opni građenoj od lipida (masti). Membrana omogućava stanici da očuva svoj integritet, a sami lipidi stanica u svom sastavu sadrže masne kiseline.
Dugolančane, nezasićene masnoće neki zovu Jekyll i Hyde masnoćama, jer se mogu sintetizirati ili u "dobre" ili u "loše" eikosanoide. Dugolančane omega-3 masne kiseline (ima ih u ribljem ulju) su osnovne sastavnice potrebne za proizvodnju "dobrih" eikosanoida. S druge strane, dugolančane omega-6 masne kiseline (koje se nalaze u velikim koncentracijama u biljnim uljima i životinjskim mastima) su osnovne sastavnice u proizvodnji "loših" eikosanoida. Ravnoteža "dobrih" i "loših" eikosanoida je glavni čimbenik koji određuje vaše fizičko i mentalno zdravlje.
Sastav suncokretovog ulja (kojeg nećete naći ni na jednoj etiketi, ambalaži suncokretovog ulja, pitajte se zašto ??) ovisno podneblju uzgoja može biti (najlošije) do: 10,3% SFA, 20,2% MUFA, 65,7% PUFA, 10,0% omege-9, 74,0% omege-6, i 0,9% omege-3, i njihov omjer (6:3) 82,2:1
A zašto šteti ?
„Was making the point that the immunosuppressive effects of PUFs in sunflower seeds are useful in treating autoimmune diseases such as multiple sclerosis, and that the same fatty acids could be used to suppress the immune system to prevent rejection of kidney transplants.
Was no better way to immunosuppress a renal patient than with sunflower seed oil. So kidney transplant doctors fed their patients linoleic acid (omega-6 PUFs).“
Navod „ …. te većina drugih biljnih ulja (osim maslinovog), prebogato omega-6 masnim kiselinama“ nije točan, demantira ga sastav ulja uljane repice od: 7,4% SFA, 63,3% MUFA, 28,1% PUFA, 61,7% omege-9, 19,0% omege-6, i 9,1% omege-3, i njihov omjer (6:3) 2,1:1
A vi se „neki novi klinci“ upitajte zašto se naša polja više ne zlate uljanom repicom, i zašto u trgovinama ga nema, osim rafinirano, i to uvoz iz Njemačke ?!
Sastav maslinovog ulja: 13,8% SFA, 73,0% MUFA, 10,5% PUFA, 71,3% omege-9, 9,8% omege-6, i 0,8% omege-3, i njihov omjer (6:3) 12,8:1
Omega-9 masnoće (18:1 oleinska) su hormonalno neutralne, nisu sirovina ni za dobre niti za loše eikosanoide. Maslinovo ulje je jedna od takvih masnoća. Glavni razlog zašto je maslinovo ulje zdravo za prehranu ne leži toliko u njegovoj ljekovitosti kao pojedinačne namirnice, koliko u činjenici da ako s njime zamijenimo većinu masnoća omega-6 tipa, uklonili smo sirovinu za proizvodnju loših eikosanoida. U tome leži glavna tajna vrijednosti mediteranske kuhinje u odnosu na alternativne.
No, to nije kraj nauke i „problema“ s uljima (masnoćama) !
Jer tu je i Smoke Point !! A što je Smoke Point ??
„The temperature at which a cooking oil starts to burn and produce chemicals that are potentially harmful.“
A „smoke point“ iznosi za rafinirano ulje suncokreta 227 st.C (ne rafinirano samo 107 st.C), uljane repice 204 st.C (ne rafinirano samo 107 st.C), maslinovo 191 st.C (ne rafinirano samo 137 st.C, a svi se hvalite da je „vaše“ extra virgin“)
A vi se upitajte zašto vaše pra-pra-bake i bez kompa, nikada nisu pržile, pekle na maslinovom ulju, samo zalijevale salatu i ribu s gradela, dok danas vi „neki novi klinci“ pametujete upravo prženje, pečenje na „extra virgin“ maslinovom ulju ?!.
