6231 |
|
Arheolozi su nedavno pronašli 2.700 godina staru zalihu marihuane tako da pouzdano znamo da ljudi puše 'travu' već tisućama godina. No, tek prije 20 godina neuroznanstvenici su počeli shvaćati kako ona utječe na ljudski mozak.
Znanstvenici već neko vrijeme znaju da je aktivni sastojak u kanabisu kemijski spoj delta-9-tetrahidrokanabinol ili ukratko - THC. Gutanje ili pušenje THC-a ima širok spektar djelovanja - od psihoaktivnog 'napušenog stanja' do fiziološkog olakšanja kod bolova i oteklina. Također djeluje i kao stimulans i depresiv. Kako samo jedna supstanca može činiti sve to?
Tijekom 1980-ih i 90-ih znanstvenici su identificirali kanabinoidne receptore, duge i konopaste proteine koji su utkani u površini naših stanica i procesuiraju THC. Oni također obrađuju i druge kemijske spojeve, od kojih se mnogi prirodno pojavljuju u našim tijelima. Jednom kada su otkriveni ti receptori točno se zna gdje se THC obrađuje u našem tijelu i mozgu. Raštrkani po cijelom tijelu kanabinoidni receptori dolaze u dvije varijante - CB1 i CB2. Većina CB1 receptora nalazi se u mozgu i odgovorni su za 'osjećaj napušenosti' prilikom pušenja marihuane. CB2 receptori su pak često povezani s imunološkim sustavom i nalaze se po cijelom tijelu. THC je u interakciji i s jednima i s drugima - upravo zbog toga tjera ljude na cerekanje, a kada dođe u interakciju s imunološkim sustavom smanjuje otekline i bol, prenosi portal io9.
Kanabis kod ljudi izaziva i notornu glad, čak i kod pacijenata oboljelih od raka koji su izgubili želju za jelom. Postoje CB1 receptori u hipotalamusu, dijelu mozga za kojeg se zna da regulira apetit, a kanabinoidni receptori mu šalju poruku 'Ja sam gladan'.
Ono što se zaboravlja
Što se to događa u mozgu da pušenje trave uzrokuje da usred rečenice zaboravite što ste željeli reći? Prema knjizi 'Marihuana i medicina' jedan od glavnih učinaka marihuane kod ljudi je prekid kratkoročne memorije. To je u skladu s obiljem CB1 receptora u hipokampusu, predjelu mozga koji je najpovezaniji s memorijom. Utjecaj THC-a nalikuje privremenoj hipokampalnoj ozljedi. Drugim riječima, pušenje marihuane stvara efekt privremenog oštećenja mozga.
Događa se slijedeće - THC gasi mnoge normalne neuroprocese koji se odvijaju u vašem hipokampusu i usporava proces pamćenja. Zbog toga su nakon pušenja trave sjećanja često isprekidana, a ponekad i nedostaju dijelovi. To je zato što ti dijelovi doslovce nedostaju jer se puno manje informacija pohranjuje u memoriji, a ne zato što ste brzo zaboravili što se dogodilo.
Kanabis narušava i osjećaj za vrijeme. THC utječe na moždani dopamin sustav, stvarajući stimulativni učinak. Ljudi koji su napušeni kao rezultat često navode osjećaj uzbuđenosti, uznemirenosti ili višak energije. Kao i ostali stimulansi to utječe na osjećaj za vrijeme. Vrijeme kao da prolazi brzo jer je ubrzao moždani sat. U isto vrijeme pak, usporava vašu sposobnost da se prisjetite stvari. To je zato što dolazi u sukob s moždanim ACh sustavom koji je dio onoga što vam pomaže pohraniti sjećanja u hipokampus. Put tog sustava kroz mozak prikazan crvenom bojom možete vidjeti na slici lijevo.
Zanimljiva stvar kod pušenje trave je da je marihuana jedna od rijetkih droga koje su u interakciji i s dopamin i s ACh sustavom - ubrzava prvi i usporava drugi. Zato prilikom konzumiranja srce brzo kuca, a mozak nije nizašto. To je kao da vrijeme istovremeno i ubrzava i usporava.
Neki stručnjaci nazivaju kanabis zdravstvenom prijetnjom i ovisnošću koja uništava živote. Drugi ga pak, zovu lijekom za sve - od nesanice do glaukoma i zagovaraju njegovo korištenje kao lijeka. Jedni žele da bude ilegalan, a drugi da ga liječnici prepisuju na recept. Neke grupe misle da ga treba tretirati kao i druga opojna sredstva poput alkohola i kave - loše je ako postanete ovisni, ali korisno i zabavno u nekim situacijama.
Gdje je istina?
Znanstvenici su dokazali da od kanabisa nema medicinske koristi i što više doznajemo sve su intrigantnija otkrića. Od ranih 80-ih medicinska istraživanja su govorila kako kanabis smanjuje pritisak u oku i na taj način olakšava simptome glaukoma, bolesti koja uzrokuje sljepoću. THC je također 'neurozaštitnički', što znači da u biti sprječava oštećenje mozga. Neke studije su pokazale da kanabis upravo iz tog razloga može ublažiti posljedice Alzheimerove bolesti.
Istovremeno znamo da THC smeta memoriji, ali i da još nije dokazano kakve dugoročne učinka može imati na funkcioniranje memorije. Nitko nije uspio definitivno dokazati da s vremenom oštećuje ili ne oštećuje snagu memorije.
Treba li kanabis biti ilegalan, dok s druge strane alkohol nesmetano teče? Nažalost, to je pitanje na koje znanost ni dan danas nema točan odgovor.
