Croatian English French German Italian Russian Spanish Swedish

4Dportal.com Facebook Profil4Dportal.com Twitter4Dportal.com YouTube kanal4Dportal.com RSS

A+ R A-

Istina o aditivima u hrani

26620

Jesu li se aditivi previše raširili zbog zdravlja ili zbog profita? Mala djeca i dojenčad posebno osjetljiva na toksične sastojke obzirom da se nalaze u ključnom periodu razvitka. No marketing nalazi novi kanal distribucije u dječjoj hrani i lijekovima. Znanstvenici smatraju da je za poremećaj hiperaktivnosti prije svega odgovorna genetika. No, i prehrana može utjecati na koncentraciju i ponašanje djece. Upoznati ste s imenima spornih konzervansa i umjetnih boja?

 

Pakiranja cigareta sada, tek nakon više od 50 godina, nose upozorenja "pušite na vlastitu odgovornost", no takvog upozorenja nema kod raznih snack proizvoda i problematičnih napitaka. Proizvedene aditive treba negdje plasirati, a marketing nalazi novi kanal distribucije u dječjoj hrani i lijekovima

Pedijatri tvrde da su mala djeca i dojenčad posebno osjetljiva na toksične sastojke obzirom da se nalaze u ključnom periodu razvitka. Prema tome, industrijski prerađena i konfekcionirana hrana, a naročito razni snack proizvodi, trebali bi biti izbačeni iz njihove dnevne prehrane. Uzmemo li u razmatranje strana istraživanja, možemo lakše zamisliti kako stvari stoje kod nas. Dojenačka i dječja hrana koja se koristi do 3 godine, solidno su zaštićene odgovarajućim pravilnikom usklađenim s EU propisima koji zabranjuje boje i konzervanse, a sve ostalo poslije tog perioda zapravo je prepušteno roditeljima.

U kruhu svakodnevno dobivamo 5-6 aditiva zbog čega jedemo 'pjenu', a ne kruh, a u vinu preko 20 aditiva od kojih boli glava, stoga možete zamisliti što će biti za desetak godina kada vaša djeca odrastu.

Nedavno objavljeni rad Agencije za standarde u prehrani (Food Standards Agency) u poznatom časopisu Lancet, otkrio je samo vrh ledenog brijega, ali dovoljno da uzbudi duhove. Zaključak članka jest da su koktel prehrambenih boja i konzervansa natrijskog benzoata povezani s pojavom hiperaktivnosti kod djece. Ovaj problem, kao što je čitateljstvu poznato, "visi u zraku" već više od 35 godina, a potaknuo ga je američki pedijatar dr. Feingold, no do sada nije bilo dovoljno dokaza da bi se potvrdila štetnost spomenutih aditiva. Londonska nutricionistkinja Yvone Bishop-Weston koja vodi "Food and Mood Project" pozdravila je ovakav rad u Lancetu, napominjući da je lobi vezan uz aditive snažan koliko je snažan i lobi farmaceutske industrije. Tvrdi da nisu aditivi krivi već nedovoljno ljudsko angažiranje na otkrivanju raznih interakcija koje u tijelu mogu nastati miješanjem raznih kemijskih spojeva među koje spadaju i aditivi. U svom komentaru podrugljivo kaže - 'nikome nije palo na pamet da u dječju hranu stavi omega-3 masne kiseline što bi pomoglo dječjem razvitku, već su je natrpali aditivima'.

Studija FSA koja je odrađena za Southampton University obuhvatila je 144 djece u dobi 8-9 te 153 djece u dobi od 3-4 godine. Ispitani su žuta boja E110 i tartrazin E102, karmoizin crvena E122 i natrijski benzoat E211. Prijašnja iskustva govore da se povlačenjem nekih aditiva iz dječje prehrane hiperaktivnost redovito smanjivala. Dovoljno je bilo ukloniti popularne gazirane napitke koji su bili konzervirani natrijskim benzoatom da se ponašanje djece popravi. Nakon pokusa, voditelj projekta prof. dr. Jim Stevenson tvrdi da sada imamo dokaz o tome kako benzoati i neke prehrambene boje stupaju u kemijsku vezu i izazivaju promjene ponašanja u djece. Kakvi spojevi nastaju i koliko djeluju na centralni nervni sustav djece, predmetom je daljnjeg istraživanja.

Svi gazirani napici najpoznatijih svjetskih marki sadrže boje i zaslađivače E-110, E-124, E-211 i E-951. Takvi aditivi nisu ni potrebni niti traženi - industrija ih je proizvela te ih je trebalo negdje plasirati.

Na ozbiljno upozorenje FSA, industrija gaziranih napitaka je reagirala uklanjanjem 'žigosanih' boja i korištenjem raznih zamjena, međutim, nažalost, ove su boje ostale u raznim medicinskim preparatima kako bi djeci bili 'atraktivniji'.

Pitate li proizvođače medicinskih preparata za razlog tolike invazije aditiva, dobit ćete uvijek isti odgovor koji je dobila i jedna zabrinuta majka iz Škotske, a koja je uputila pitanje kompaniji Pfizer. U odgovoru je stajalo - 'spomenutu boju E-122 nemamo namjeru uklanjati; ona je neophodna jer doprinosi izgledu lijeka i privlači djecu'.

Koktel od sintetskih boja, konzervansa i umjetnih sladila utvrđena su u medicinskim preparatima za djecu u Velikoj Britaniji. Primjerice, konzervansi (najčešće benzoati) pronađeni su u sirupima i drugim tekućim analgeticima i to u 31 uzorku od ispitanih 41. Od toliko ispitanih medicinskih preparata za djecu samo je jedan bio potpuno slobodan od sintetskih boja i konzervansa. Popularni sirupi za iskašljavanje koji se masovno koriste zimi i u rano proljeće, redovito sadrže gotovo sve nabrojane aditive, posebno azo boje i 6 vrsta umjetnih zaslađivača te pojave alergija (astme) ne trebaju čuditi. Primjerice, Tixylix Night Cough syrup, namijenjen djeci iznad prve godine života protiv noćnog kašlja, sadržavao je benzoate i sulfite za koje se zna da su toksični i izazivaju jake glavobolje kod osjetljivih osoba. Tekući paracetamol za umirenje bolova također sadrži spomenute aditive. Azo boje su čak utvrđene i u dječjoj pasti za zube. Zbog takvog nalaza, pedijatri Velike Britanije su s pravom napravili uzbunu tražeći očitovanje kako predstavnika proizvođača tako i kontrolnih institucija. Pedijatri su s pravom digli svoj glas jer su svi pobrojani aditivi zabranjeni za djecu ispod 3 godine u hrani i napicima, ali ne i u lijekovima. Na ovom slučaju se lijepo vidi kako propusti u propisima mogu ugroziti zdravlje najmlađeg naraštaja. Najlošiji glas među pomenutim aditivima imaju tartrazin (E-102), benzojeva kiselina (E-210) i aspartam (E-951), a u nekim snack proizvodima pronađeni su sulfiti (E-220) i natrijski saharinat (E-954.

Brinu li dermatolozi oko naglog skoka alergijskih reakcija u djece, možda bi na ovom slučaju mogli naći mnoge odgovore.

Pitate li proizvođače medicinskih preparata za razlog tolike invazije aditiva, dobit ćete uvijek isti odgovor koji je dobila i jedna zabrinuta majka iz Škotske, a koja je uputila pitanje kompaniji Pfizer. U odgovoru je stajalo - 'spomenutu boju E-122 nemamo namjeru uklanjati; ona je neophodna jer doprinosi izgledu lijeka i privlači djecu'.

O tome kakva je razlika između sirupa za iskašljavanje na bazi sljeza i sirupa protiv bolova na bazi paracetamola, dala bi se voditi vrlo ozbiljna stručna rasprava. Po našim propisima, prvi sirup nije lijek već dodatak prehrani tj. 'pomoćno ljekovito sredstvo'. Drugi preparat u tekućem stanju je lijek i kao takav bi trebao ispunjavati neke sasvim druge propise. Međutim, budući da su oba u tekućem obliku koji podliježe kvarenju, moraju sadržavati konzervans od kojih je najčešći natrijski benzoat. Natrijski benzoat mogući je izvor raznih interakcija, a najčešće sa sintetskim bojama (azo boje). Kašlje li dijete dugo, progutat će sasvim dovoljne količine zabranjenih aditiva za nekakvu interakciju. Uklonite li aditive, na tržištu neće biti sirupa za iskašljavanje i nastat će golemi problem za roditelje. I tako imamo zatvoreni krug - bez konzervansa nema sirupa, a stavite li konzervans, riskirate interakcije s bojama. Takvu dilemu često imaju stručnjaci kontrolnih laboratorija koji moraju donijeti važne odluke o tome da li se neki preparat pušta na tržište ili ne. Naročito je teško odluke donijeti kada se radi o djeci.

Kada postanete roditelj, sigurno vas čeka briga oko prehrane i liječenja, a tu je najvažnije biti educiran. Brzo ćete naučiti da djeca ne mogu podnijeti sve ono što mogu odrasli i da lako zbog poneke pogreške u vašem domu može nastati problem. Budući da u naš život svakodnevno ulazi sve više kemikalija, izvjesno je da će vaša briga biti sve veća. U kruhu svakodnevno dobivamo 5-6 aditiva zbog čega jedemo 'pjenu', a ne kruh, a u vinu preko 20 aditiva od kojih boli glava, stoga možete zamisliti što će biti za desetak godina kada vaša djeca odrastu.

Mislite li da će vam pomoći vanjska deklaracija na bočicama kako biste provjerili paletu aditiva, varate se jer se komponente vide tek kad preparat kupite i donesete kući. Na vanjskom etiketi se nalazi samo dio neophodnih podataka. Je li to namjerno ili slučajno, prepuštam vama da prosudite.

Umjetna sladila su zabranjena za djecu do 3 godine također, ali se ipak mogu naći u mnogim napicima, snack proizvodima i medicinskim preparatima jer su jeftina i praktična za upotrebu. Naravno, djeca lakše uzmu lijek ukoliko je slatkastog okusa. Spomenuta suspenzija paracetamola bila bi odbojna da se ne dodaju umjetno sladilo i aroma. Samo na jednom preparatu stajala je napomena kao na kutijama cigareta - „može izazvati alergije i astmu“. Međutim, ni to nije sretno marketinško rješenje jer čim takva napomena stoji na deklaraciji, uplašeni roditelji preparat neće kupiti. Konzervansi poznati kao benzoati (E-210-219) i azzo boje u kombinaciji izazivaju hiperaktivnost u djece. Pogrešno je problem rješavati na način na koji to čine Amerikanci – lijekovima za 'smirivanje', već treba izbaciti ili benzoate ili azo boje, ili pak oboje.

Osim s genetikom, poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD) povezuju se s previše videoigrica, previše sati pred TV-om, ali i s krivom prehranom. Što može pogoršati stanje?

Boje u hrani i konzervansi prvi su na listi 'osumnjičenih'. No, problem je što jedan proizvod sadrži uvijek više od jedne umjetne boje i konzervansa, a neki čak i više od 10. Zbog toga je teško izdvojiti bilo koji od njih.

Mnogi znanstvenici dijele mišljenje dr. Bernarda Weissa, s Rochester School of Medicine and Dentistry u New Yorku, koji smatra da aditivi definitivno utječu na ponašanje djece, barem privremeno.

"Sad je više nemoguće pobijati dokaze," rekao je govoreći o ovoj vezi.

Niz studija dokazao je negativano djelovanje konzervansa natrij benzoata.

"Znanstveni dokazi ne mogu sa sigurnošću povezati boje za hranu i simptome ADHD-a. Iako je moguće da se kod neke djece alergične na umjetne boje i konzervanse postojeći simptomi poremećaja pogoršaju unosom hrane koja ih sadrži", rekla je dr. Maida Galvez, s Mount Sinai School of Medicine u New Yorku.

Ipak, EU je postavila upozorenja na proizvode koji sadrže sljedeće umjetne boje jer bi mogle imati negativno djelovanje na koncentraciju i ponašanje djece.

Proizvodi koji ih sadrže su vrlo raznoliki: slatkiši, želei, kobasice, kiseli krastavci, grickalice, sokovi, sladoledi...

Dodaci koji mogu štetiti svima

E 102, tartrazin: Žuta boja, koja može izazvati alergiju kod osoba koje su alergične na Aspirin, odnosno salicilacetilnu kiselinu te benzojeve kiseline. Nuspojave: otežano disanje i osip po koži.

E 104, žuta boja: Zabranjena u SAD-u zbog sumnje da je kancerogena.

E110, narančasta boja: Ispitivanja na životinjama pokazala su visoku učestalost tumora bubrega, a alergija na tu boju može se pojaviti kao osip i astma.

E122, azorubin: Crvena boja koja izaziva alergijske reakcije kao E 110.

E 123, amarant: Crvena boja česta u aperitivnim vinima. Ispitivanja na životinjama pokazala su da može izazvati taloženje kalcija u bubrezima. U SAD-u je zabranjen zbog kancerogenosti.

E 127, eritrozin: Crvena boja nerijetko je sastojak koktela od višanja, trešanja i kandiranog voća. Može utjecati na funkciju štitnjače.

E 142, zelena S: Zelena boja za koju se sumnja da potiče razvoj Alzheimerove bolesti.

E 284, borna kiselina: Nakuplja se u organizmu, može izazvati dugotrajni proljev i oštećenje unutrašnjih organa. Zasad se nalazi samo u kavijaru.

E385, kalcij dinatrij: Obično se nalazi u staklenkama i konzervama povrća i ribe te u smrznutim rakovima. Može oštetiti metabolizam.

E 425, konjak: Može omesti apsorpciju hranjivih tvari.

E 512, cinkov klorid: Može biti u konzervama i staklenkama bijelog povrća. U visokim koncentracijama može izazvati mučninu i povraćanje.

E 621, mononatrijev glutamat: Obogaćuje okus, primjerice juha, a problem je moguća genetska proizvodnja.

E 999, kvilaja: Moža izazvati trovanje, nalazi se u bezalkoholnim pićima poput onih od gingera ili u vinu od jabuka.

E 1520, propilenglikol: Otapalo i konzervans koji u većim količinama može izazvati trovanje.

Dodaci koji stimuliraju apetit i potiču debljanje

E 640, glicin i njegove natrijeve soli: Pojačavaju okus jela.

Najzdravije kombinacije namirnica (23.03.2010.)
E 630 i E 633: Problem za bolesnike s povišenim mokraćnim kiselinama.

E 620 i E 625, glutaminska kiselina: Sadrži ih umak od soje.

Dodaci koji mogu štetiti djeci

E 120, conchenille: Crvena boja može izazvati alergiju.

E 151, crna boja: Može izazvati alergijske reakcije poput astme i osipa.

E154, smeđa boja: Mješavina šest različitih smeđih boja odobrena samo za miris dima kod riba. Može izazvati alergijske reakcije.

E 180, crvena boja: Dozvoljena za premazivanje kore sira, a može izazvati alergijske reakcije.

E 950, acesulfam K: Umjetno sladilo 200 puta slađe od šećera. Zasad nije sigurno koje sve probleme može izazvati kod djece.

E 951, aspartam: Zaslađivač dijelom genetski proizveden. Talijanski istraživači dokazali su povezanost s povećanim rizikom od tumora kod štakora.

E 952, zaslađivač: Kod životinja u visokim koncentracijama izaziva rak mokraćnog mjehura, smanjuje plodnost. U EU zabranjen je za uporabu u žvakaćim gumama i bombonima.

E 954, saharin: Zaslađivač, dokazano kancerogen.

E 957, thaumatin: Sladilo koje poboljšava aromu, 3000 puta slađe od šećera. Dvojbene studije oko štetnosti.

E655, maltitol, E966, lactitol, E967, xylitol: Sladila koja mogu izazvati nadutost i proljev.

Dodaci koji su posebno opasni za alergičare

E 100, kurkumin, žuta biljna boja: Može pojačati rad žuči i izazvati alergiju.

E 210, benzojeva kiselina: Konzervans koji se uglavnom koristi u konzerviranju riba i salata. Trenutno se provjerava moguća alergija.

E 200 i E 203, sorbinska kiselina: Konzervans, posebno loš za alergične osobe, a može izazvati astmu ili ekceme.

E 132, indigo boja: Istodobno unošenje natrijevog nitrata i indiga kod nekih je životinja oštetilo DNK. Može se naći u šunki, kobasicama, obojenim bombonima i likerima.

Preneseno sa:

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Komentari  

 
#1 Bel-Mordok 2012-02-12 02:21
Orthorexia: bolest zdrave prehrane
www.4dportal.com/.../

Hrana d.o.o. - Hrvatska 2015.
www.4dportal.com/.../

Hrana iz McDonaldsa - Kvaliteta ili otrov?
www.4dportal.com/.../

Mesni proizvodi kao vid prirodne prehrane?
www.4dportal.com/.../

GMO dolazi u Hrvatsku putem prisile EU komisije
4dportal.com/.../...

Genetski modificirana trava mutirala i ubila krave
4dportal.com/.../...

Kravlje ludilo došlo u Hrvatsku
4dportal.com/.../...

Amerikanizacija Hrvatske > Djeca sve deblja i deblja
4dportal.com/.../... -hrvatske-g-djeca-sve-deblja-i-deblja

Opasnosti konzumacije umjetnih boja koje se dodaju prehrambenim proizvodima!
matrixworld-hr.com/.../...

Što se krije iza E brojeva?
www.4dportal.com/.../

Znanstvenici našli rješenje za nestašicu hrane - proizveli meso od ljudskog izmeta
www.4dportal.com/.../

Što jedu elite?
4dportal.com/.../...

Budućnost prehrane: Bill Gates uložio u tvrtku koja proizvodi lažno meso biljnog porijekla
4dportal.com/.../...
Citat
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Prijava

Registracija

*
*
*
*
*

* Polje je obavezno