Croatian Chinese (Simplified) English French German Greek Hebrew Hungarian Italian Russian Slovenian Spanish Swedish Turkish

4Dportal.com Facebook Novi Profil4Dportal.com Twitter4Dportal.com YouTube kanal4Dportal.com RSS

Upozorenje
  • EU direktiva o privatnosti

    Ova internet stranica koristi kolačiće (cookies) radi autentičnosti, navigacije i drugih funkcija.
    Koristeći naše internet stranice, prihvaćate da se na vaš uređaj pohrane ove vrste kolačića.

A+ R A-

KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Korporatisti i Gruntovčani

18742

Nedavno su na televiziji bili Gruntovčani, serija koja je sad genijalnija nego ikad prije. Osim već klasičnih likova i zapleta, sada se uočavaju i mnoge druge stvari i detalji. Za početak – jezik, koji je tako organski i slikovit, na neki način čak i muzikalan, a svakako zorno pokazuje sav šarm postojanja raznolikosti na ovoj našoj Zemljici. No, najveći dio uočenoga nadovezivao se na čitanje knjige koja naizgled nema baš nikakve veze s tom serijom niti njenim protagonistima –  a to je fenomenalna knjiga američkog profesora Jeffreya Gruppa pod nazivom „Korporatizam“.

 

BLOG KREŠIMIRA MIŠAKA:

KUPI KNJIGU

Naravno, jasno je da se u knjizi radi o korporacijama, ali stvar je puno dublja od toga, i u biti je, u konačnici, opet riječ o programiranju ljudskog duha, uvijek se na kraju sve nekako svodi na to. Jer korporatizam kako ga shvaća prof. Grupp je zapravo psihološka tema. Kad se jednom korporatizam usadi u glave, vanjski svijet se u tom smislu slaže sam od sebe. Uostalo, s tim je ciljm korporatizam i usađen u glave. A ljudi, žrtve korporatizma,  misle da je baš takav način najbolji, da je prirodno raditi deset sati na dan u korporaciji, da je prirodno biti dio predatorske piramide u kojoj gornji gazi donjeg, potom popodne kupovati otrove koje korporacije stavljaju u hranu, i to u trgovačkim centrima koji pripadaju korporacijama. Potom, kad se razbolite od takvog života, dolazite po lijekove u korporacije. U međuvremenu, navečer, iscrpljeni od utroška energije u korporaciji, bacaju se na kauč i gledaju korporativnu televiziju, u kojoj gledaju korporativne političke vijesti bez trunka istine u njima. Jer televizije pripadaju korporacijama, a i vlada pripada korporacijama jer su glavni korporatisti malo u vladi, malo na čelu nekih korporacija i tako kruže.

Direktor Monsanta posta će prije ili kasnije direktor državne institucije za nadzor sigurnost hrane i lijekova (FDA), a direktora najveće banke ne može mimoići da postane direktor Federalnih rezervi, koje se možda zovu „federalne“ jer su rastezljive kao feder kad to zatreba njihovim vlasnicima, nikako zato je imaju veze s bilom kakvom federacijom. Direktor korporacije koja proizvodi oružje zasigurno će imati utjecajnu riječ u ministarstvu obrane, pa će tako „državnu“ politiku koristiti za korporativne ciljeve, a to će maskirati lažima u vlastitim, korporativnim medijima. Zar je moguće da korporatisti s takvom lakoćom nadziru medije?  Da. Naime, oni ih posjeduju.

Kad kaže „korporatizam“ Grupp zapravo misli: fašizam. No, kad se kaže „fašizam“ svi imamo neke predodžbe, najviše vezane uz Mussolinija i Hitlera, beskonačni nizovi šljemova paradiraju, ljudi savršeno uklopljeni u stroj, zastave vijore, tenkovi i avioni rade svoj crni posao, a ljude se zatvara u noćnim racijama. No, fašizam – koji je tridesetih godina u Europi bio poprilično popularan kao ideja i u drugim zemljama, zbog svoje naizgledne ekonomske dinamičnosti i efikasnosti koja je proizlazila iz diktature – imao je svoju ekonomsku stranu, koja se temeljila na spoju jake centralizirane vlade s velikim korporacijama.

Prema toj definiciji, fašizam zapravo nikuda nije nestao, i danas je s nama, i to globalniji nego ikad – nemamo li, primjerice, na primjeru EU ili UN-a i njegovih agencija vidljive pokazatelje kako se neizabrana centralizirana vlast (u vidu Europske komisije ili neke buduće svjetske vlade u okrilju UN-a) prožima s velikim korporacijama, koje imaju presudne utjecaje u svim nadnacionalnim tijelima koje bi navodno trebala služiti za dobrobit stanovništva svijata. Misli li još netko da farmaceutska industraija ne drži u džepu Svjetsku zdravstvenu organiozaciju, da Svjetska trgovinska organizacija ili MMF ne služe isključivo interesima velikog kapitala? No, čak i oni koji to znaju, često smatraju da vrag nije baš tako crno. No, u ovim slučajevima se na brojnim primjerima pokazalo da jest. Crn kao noć.

Prof. Grupp u svojoj knjizi dokazuje kako je SAD, njegova domovina, korporatistička država, ali da to zapravo znači da je ta država totalitarna diktatura, i da je fašistička tj. komunistička. To potkrijepljuje svakojakim analizama i logičkim argumentacijama. Po pitanju izbora tih riječi, potrebno je shvatiti kakvu sliku prosječnom Amerikancu evocira riječ „komunizam“. Bitno drugačiju nego nama, koji smo živjeli u jednoj komunističkoj zemlji.

Doista, ne zvuči li i vama čudno Gruppova izjava da je američka komunistička država? No, tijekom takozvanog ‘hladnog rata’, Amerikancima je usađen srah od komunističke opasnosti, koju su doživljavali isključivo kao najgore godine staljinizma. Nisu zapravo imali pojma o životu ljudi u komunističkim zemljama, a nemaju niti danas. Jer ljudi su se i kod nas, u komunističkoj Jugoslaviji, zaljubljivali, išli na izlete, na rock-koncerte, slušali ploče, gledali filmove, čitali stripove, zezali se u školi, opijali na faksu…Bila je to diktatura, ali diktatura s vidljivim rešetkama. Znalo se da murija ima pendreke, znalo se da se ne smije protiv Tita i partije, ali čak se s vremenom i moglo javno raspravljati o svakojakim temama ako bi se formalno zamotale u rječnik komunističkog ili samoupravnosocijalističkog katekizma.

Danas diktatura ima nevidljive rešetke. To je bit korporatizma. Ljudi misle da su slobodni, ali zapravo su im mozgovi isprani do te mjere o kojoj su komunistički vođe mogli samo sanjati. Danas ljude nitko ne treba siliti ni na što, oni će sami, zbog silnih programa lažne stvarnosti kojima su hipnotizirani, učiniti sve da ostanu unutar rešetaka. Čak i kad će im biti sve gore, korporatisti će ih kroz medije uvjeravati da im je sve bolje, kad će ići u osvajačke i terorističke ratove korporatisti će ih uvjeriti da je to za njihovo dobro i za slobodu (nije to više samo stvar Amerike, i dečki iz Hrvatske su u Afganistanu, iz meni potpuno nejasnih razloga, mada novine ponosno pišu kako smo napravili veliki uspjeh što smo ušli u NATO i da sad trebamo biti ponosni što smo dio međunarodnih snaga. Pljuc na sve to. Jer nisu rekli da te snage rade za korporatiste, a ljudi su samo topovsko meso). Naravno, vozimo se u autima koje su proizvele korporacije, a i za njih i za stanove digli smo kredite od – korporacija.

Korporatisti će zloupotrijebiti znanost za stjecanje moći, a pri tom će i dalje uvjeravati ljude da je ona ono što je trebala biti ili je nekad i bila, a danas je djelomično još uvijek u nekim segmentima – način da čovjek sazna neku istinu o svijetu oko nas. Kad će raditi sto sati tjedno za korporatiste, oni će ljude uvjeriti da im je dobro kao nikad prije, mada su antropološka istraživanja pokazala da ljudi u takozvanim primitivnim zajednicama vrlo malo rade i da tamo skoro da uopće nema nikakvog kriminala. Oni imaju slobodno vremena, a ne mi. Doduše, i kad ga imamo ne znamo što bismo s njima pa onda trošimo novac zarađen u korporaciji u korporacijskim dućanima kupujući uglavnom nepotrebnu korporacijsku robu ili trošimo vrijeme na gledanje korporacijskih programa i reklama.

Ionako smo preumorni za bilo to drugo jer smo sve naše misli i volju morali dati korporaciji. Na svu sreću, djeca su u vrtićima pa se ne moramo za njih brinuti. To radi korporacija zvana država. Taj trend nije niti nas mimoišao, ja ga oko sebe pratim već nekoliko godina.

Kad je moja starija kćer 2003. godine kretala u prvi razred, dnevni boravak je u njenoj školi postojao samo za prvašiće, a iz ukupno tri prva razreda (šezdesetak djece) u njemu je ostajalo dvadesetak djece. Kad je četiri godine kasnije moja mlađa kćer krenula u prvi razred, dnevni boravak se već proširio i na drugi i na treći razred, a u njemu su iz svih razreda ostajali skoro svi osim njih dvoje ili troje. Kao na ovom primjeru, tako se ekspanzija korporatizma može gledati uživo i na mnogim drugim primjerima.   

Grupp piše da je prirodno stanje ljudi da malo rade, da provode puno vremena usmjereni na obitelj, da se bave razgovorima, filozofijom, djelatnostima koje ih zanimaju. Tako žive oni primitivci, mi napredni uživamo blagodati korporatističke civilizacije.

Kako su se u sve to uklopili Gruntovčani? Pa eto, u toj seriji snimljenoj za vrijeme komunizma, s radnjom smještenom u selo kojim vlada komunistička partija, zapravo se može promatrati demokracija malih zajednica na djelu. Upravo ono što korporatizam sustavno zatire, nastojeći sve ljude napraviti ovisnima o sebi i stvarajući otuđenje ljudi od vidljivih i nevidljivih struktura vlasti. Daleko su Grunotvčani od onog smisla u kojem prof. Grupp (koji pogađa u bit, ali koristi in terminologiju koju će njegovi sunarodnjaci shvatiti) koristi riječ  „komunizam“.

U ovoj konkretnoj epizodi radilo se o prenamjeni seoske škole koja je zastarjela, a djeća će ići u susjedno selo, u moderno izgrađenu školu, posebnim autobusom koji će za njih biti organiziran.

Svi stanovnici sela se zajednički oko toga moraju dogovoriti, jer je škola izgrađena njihovim samodoprinosima, za nju se nije dizao kredit kod banke. Slično kako su se nekada gradili vrtići po novozagrebačkim kvartovima, gdje sam odrastao. Nekoliko godina su svi stanovnici kvarta izdavajali za strogo ciljanu namjenu -  ovom slučaju, vrtić – i kad bi se on izgradio davanje je prestalo. Nema kamata, nema zaduženja kod korporacija.

A Gruntovec je selo k’o svako drugo. Mala zajednica u kojoj se ništa bitno nije promijenilo odavno. Ljudi imaju svoja dvorišta, proizvode hranu na poljima, imaju nekakvog velečasnog i sv se pozdravljaju s „faljen Isus“, usprkos komunizmu, a za pitanja od zajedničkog interesa se sastaju. Naravno, sad se tu pojavljuju Cinober i Presvetli, jedan želi od škole napraviti krčmu, drugi groblje i svatko vuče na svoju stranu, ali sve se svodi na to da svaki od njih mora uvjeriti svoje susjede (s kojima živi i koje poznaje, nije to preko jumbo-plakata) da je baš njegova ideja najbolja i da mu oni moraju potpisati. Sjećate li se kad vas je zadnji put itko išta pitao u vezi odlučivanja o sudbini vašeg kvarta ili grada, da ne kažem države? Ja ne.

Od komunizma, nad Gruntovcem postoji tanki pokrovkoji se očituje u tome da se na sastancima šef općine (koji je krčmar u selu, pa tako i sam intergralni dio cjeline) najavljuje da će dati riječ ovoj ili onoj drugarici. I na tome završava. Poslije opet „faljen Isus“ i stoljetna seoska posla i nadmudrivanja. Kad god je Grupp spomenuo da u Americi vlada komunizam, na tren sam je zamislio kao Gruntovec. Ali odmah mi je postalo jasno da je Gruntovec daleko naprednije i civiliziranije mjesto od SAD-a.

Zapravo,  sve su to samo riječi, a razne riječi u raznim kulturnim kontekstima imaju različito znanje.

Usprkos svemu, ja sam dobro razumio što Grupp piše, jer nema nikakve sumnje da je opisao baš ovaj svijet oko nas kojega svaki dan gledamo. Otišao je dosta daleko u tome jer se pozabavio i chemtrailovima, cjepivima, kao i tajanstvenoj bolesti koju zovu „morgeloni“ (na engleskom „morgelons“).

Jer korporatisti nam doista ne spremaju ništa dobro. Njihove rešetke su za sad nevidljive, ali na brojnim primjerima postajat će sve vidljivije, kako će centralizirana globalna diktatura rasti.

A možda griješim. Možda će većini ostate jednako nevidljive kao što su sada. Možda će biti baš kao u Orwelovoj Tisućudevetstoosamdesetčetvrtoj, gdje mi kao čitatelji s nevjericom promatramo taj svijet sa strane, začuđeni kako njegovi stanovnici za uviđaju zapanjujuću apsurdnost načina na koji žive, sustava u kojem žive, poruka koje im taj sustav ugrađuje u glavu i besmisao stalnog izvanrednog stanja zbog velike opasnosti koja prijeti od nekog neprijatelja –  koji zapravo predstavlja isti takav sustav. Na kraju krajeva, u još jednom slavnom antiutopističkom romaju, Huxleyevom Vrlom novom svijetu, svi su ljudi lagano drogirani i takvi slobodno vrijeme provode u „zabavi“, ne razmišljajući niti o tome tko su, niti ima li nešto čudno u njihovu društvu, niti da bi uopće moglo biti drugačije, niti da su zaprav robovi ispranih mozgova. Taj se svijet od našeg razlikuje samo po stupnju razvoja, ni po čemu drugom.                                  

Ali možda se nekome korporatizam i sviđa. Zašto ne? No, bilo bi pošteno da je to doista njegov izbor. Ali korporatisti posjeduju sve medije, pa se zapravo nigdje ne može čuti ni za kakav izbor, čovjek ne zna da postoji išta drugo osim korporatizma, koji kroz vlastita glasila sebe lažno predstavlja kao najbolji mogući sustav, mada je u biti najgori.

Krajnja želja korporatizma, kao i svakog drugog totalitarnog sustava, jest da uđe u domove i misli ljude, da sve potpuno podredi sebi. To je teško silom, ali se može napraviti programiranjem, gdje će onda ovce same sebe čuvati.

Ako slučajno neka digne glavu i kaže kolegama ovcama da je oko njih ograda, da su zatočeni i da zapravo nikuda ne mogu otići, i da su samo hrana za neka bića koja će ih naposljetku odvesti na klanje, ali im to neće reći, samo će ih uputiti prethodno ih prijateljski pomazivši po njušci i možda im davši kocku šećere,  pa će se sve ovce same potpuno bezbrižno odštetati, znate što će joj ostale ovce reći? (bar one prijateljski raspoložene, jer će mnoge burno ili čak sasvim neovčje agresivno reagirati)

Toj će zabludjeloj ovci reći: „Opet ti, s tim tvojim teorijama urote.“

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Komentari  

 
0 #3 analiticar 2012-09-28 14:54
Kresimire, dobar si Analiticar, moram ti reci!
Ali nemoj me razocarati Religijom, molim te! Bio bi mi nelogican, jer
vrlo rado slusam i gledam tvoje You Tube-Filmove!
Citat
 
 
0 #2 analiticar 2012-09-28 11:51
Knjiga, koju treba procitati!
Kresimire, vjerujes u Boga? Ako vjerujes u tu sadisticku Podvalu, ne
mozemo biti Prijatelji!
Citat
 
 
Bel-Mordok
0 #1 Bel-Mordok 2012-03-29 09:38
Jeffrey Grupp u "Na rubu znanosti: Korporatizam" - Obavezno pogledati!
4dportal.com/.../...

Jeffrey Grupp u "Na rubu znanosti: Korporatizam - 2.dio" - Obavezno pogledati!
4dportal.com/.../...

Žestoka tribina kao najava promjena: "Ako se ujedinimo, kapitalisti nam ništa ne mogu"
4dportal.com/.../...

REPUBLIKA HRVATSKA d.o.o.
4dportal.com/.../...
Citat
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Krešimir Mišak: Let's talk about the MONEY

Krešimir Mišak: Let's talk about the MONEY

Matricu događaja koji se zbivaju oko nas moguće je, baš kao i sve, promatrati na više razina.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:1309

Više...
KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Oblikovati ljudski um

KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Oblikovati ljudski um

Kaj da vam velim, uhvatila me predljetna fjaka, u koju su bili umiješani svakojaki rokovi, ali tako je to uvijek od travnja do polovice lipnja. Pa se nisam baš bavio...

Komentari(2) Klikova:7483

Više...
KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Tragom životodajne energije (…i najava seminara o šamanizmu Inka)

KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Tragom životodajne energije (…i najava seminara o šamanizmu Inka)

Mistično nasljeđe Inka je jedna od rijetkih autohtonih duhovnih tradicija koja se sačuvala i nastavlja nepromijenjena već stotinama godina.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:7968

Više...
KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Morfička rezonancija i kvantna biologija

KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Morfička rezonancija i kvantna biologija

Nedavno mi je za oko zapeo tekst koji je počinjao intrigantnom rečenicom: „Živi organizmi su kvantni biološki sustavi koji se povezuju s fundamentalnim ustrojem realnosti. Njihova DNK djeluje...

Komentari(1) Klikova:9555

Više...
KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Od društvenog inženjeringa do Zlatnog doba

KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Od društvenog inženjeringa do Zlatnog doba

Bok svima! Kaj ima kod vas? Nadam se da ste dobro, pa vam u tom smislu želim i sretnu novu godinu. Mada oko nas nema ništa esencijalno novoga. Bar se...

Komentari(1) Klikova:7950

Više...
KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Jedna priča o iskustvu, zdravlju, učenju, promjeni...

KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Jedna priča o iskustvu, zdravlju, učenju, promjeni...

Nedavno sam dobio jedan e-mail od izvjesne gospođe imenom Zdenka Bede. Ispalo je da je to fenomenalan i nadahnut tekst, mješavina iskustva, proučavanja, obrazovanosti, nadahnutosti u pisanju…

Komentari(4) Klikova:10071

Više...
KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Porez na nekretnine - britansko iskustvo i druge priče

KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Porez na nekretnine - britansko iskustvo i druge priče

Nije tajna da nemam nijednu dobru riječ za većinu političko-ekonomskih trendova koji se bezobzirno i nedemokratski nameću (mada se cijelo djelovanje opisuje kao demokratski proces donošenja odluka).

Komentari(3) Klikova:8965

Više...
KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Reklamna kampanja o porezu na nekretnine

KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Reklamna kampanja o porezu na nekretnine

Ovih je tjedana vruća tema porez na nekretnine. Pa, pomislio sam, ‘ajde da se i ja uključim u sveopću graju.

Komentari(5) Klikova:10618

Više...
KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Tehnosfera protiv biosfere

KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Tehnosfera protiv biosfere

Nedavno mi je prijatelj skrenuo pažnju na nekoliko misli Vadima Zelanda, autora Transurfinga, o prirodi zbivanja oko nas. U trenutku kad sam čuo taj pogled na stvari, na pamet su...

Komentari(1) Klikova:8673

Više...
KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Power of NO

KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Power of NO

Svojevremeno sam u knjižari listao knjižicu američkog komičara Seinfelda prepunu sitnih anegdota i razmišljanja iz njegova života.

Komentari(1) Klikova:9794

Više...
KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Drugi dio o kremama za sunčanje

KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Drugi dio o kremama za sunčanje

U međuvremenu je sajt svjetlost-online bio hakiran, pa dok se sve opet diglo potrajalo je, a u međuvremenu se ovaj post izgubio pa ga opet lijepim…

Komentari(1) Klikova:10300

Više...
KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Mazanje očiju o mazanju kremama za sunčanje

KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Mazanje očiju o mazanju kremama za sunčanje

Nedavno sam po ne znam koji put gledao onu fenomenalnu seriju Visitors, koja je imala i jedan smiješan trenutak.

Komentari(3) Klikova:16925

Više...
KREŠIMIR MIŠAK (4DPORTAL): Bijeg iz Alcatraza

KREŠIMIR MIŠAK (4DPORTAL): Bijeg iz Alcatraza

U životu sam pisao sto i jednu kolumnu u najrazličitijim novinama. Obično izbor tema procjenjujem po pretpostavljenom stupnju informiranosti čitatelja tog određenog časopisa.

Komentari(5) Klikova:12440

Više...
KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Psihoenergetski svemir

KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Psihoenergetski svemir

Danas se puno piše, spekulira pa i zloupotrabljava pitanje učinka usmjerene ljudske namjere na ono što nazivao fizički svijet. Sretna je vijest da takva nagađanja imaju temelj u istraživanjima koja...

Komentari(1) Klikova:11824

Više...
KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Što je to karbonska valuta? (Prava svrha laži o globalnom zatopljenju)

KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Što je to karbonska valuta? (Prava svrha laži o globalnom zatopljenju)

Prije nego zaronim u temu iz naslova, zadržat ću se na koji trenutak kod nekih tema iz prošlih postova jer se jednostavno same od sebe nastavljaju.

Komentari(2) Klikova:11916

Više...
KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Pogledajte nekad nebo

KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Pogledajte nekad nebo

  Ne znam jeste li i vi primijetili čudno račvanje po pitanju tema vezanih uz planove Elite, ili kako već zvali tu strukturu koja otima Planet i mijenja biosferu, ali zbiva...

Komentari(9) Klikova:17770

Više...
KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Neki drugačiji novac

KREŠIMIR MIŠAK (BLOG SVJETLOST): Neki drugačiji novac

  Mark Twain je rekao da postoji samo jedan soj ljudi koji o novcu razmišlja više od bogatih – a to su siromašni. Doista, svima nam je novac zarobio umove i...

Komentari(2) Klikova:14055

Više...
KREŠIMIR MIŠAK: Ne gledajte televiziju i izbjegavajte posrednike

KREŠIMIR MIŠAK: Ne gledajte televiziju i izbjegavajte posrednike

  Islanđani su odbili sanirati dug, pustili su banke da propadnu, nakon čega su se oporavili od najvećeg gospodarskog sloma u povijesti – ističe Krešimir Mišak, uz napomenu da je islandski...

Komentari(2) Klikova:19752

Više...
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner

Partneri

Website Worth

Prijava

Registracija

*
*
*
*
*

* Polje je obavezno